Autostrady w Czechach - informacje, historia, opłaty, ciekawostki.

Bok, ovdje Radek. Moji filmovi nastaju zahvaljujući pokroviteljima, na čemu im iskreno zahvaljujem. Partner kanala je grupa FlyingAtom koja nudi mogućnost kupnje i prodaje kriptovaluta u stacionarnim mjenjačnicama i bitomatima diljem zemlje. Bavimo se i prodajom investicijskog zlata. Pozivamo. U današnjem videu pokazat ću vam kako izgledaju ceste u Češkoj. Prije nekoliko mjeseci rekao sam da ću početi snimati videozapise o cestama u drugim zemljama. Puno ljudi iz inozemstva gleda moje filmove, š

to me naravno veseli. Izbor prve strane rubrike pao je na Češku. Prvi projekti mreže autocesta nastali su u Češkoj, odnosno u tadašnjoj Čehoslovačkoj, prije rata 1935. godine. Radovi nisu započeti. Također prije rata gospodin Bata je predstavio svoj projekt autoceste (znate dobro, to je cipelar). Projekt je bio prilično neobičan, jer se nije odvijao u blizini velikih urbanih središta. Trebala je ići ravno od zapada prema istoku kroz cijelu predratnu Čehoslovačku i činiti komunikacijsku osovinu z

emlje. Svi glavni putevi trebali su voditi od njega. Prve autoceste u današnjoj Češkoj su se počele graditi 1938. u Sudetima pod njemačkom okupacijom. Nijemci su nastavili s radom i nakon aneksije cijele Češke tijekom Drugog svjetskog rata. Ove su projekte izveli nacisti kao dio svoje planirane mreže autocesta "Velikog Reicha". Jedna od takvih cesta trebala je biti eksteritorijalna autocesta od Wrocława do Beča. Bila je to planirana autocesta u dužini od oko 320 km, koja je trebala povezati ova

dva grada, prolazeći kroz teritorij Čehoslovačke (Protektorat Češke i Moravske). Uspostavu eksteritorijalne autoceste kroz područje Druge čehoslovačke republike prisilio je Treći Reich kao rezultat Münchenskog sporazuma i ranijeg pripajanja Austrije. Gradnja je trajala od travnja 1939. do travnja 1942., kada je prekinuta zbog prebacivanja gospodarstva Trećeg Reicha na ratnu proizvodnju. Intenzivni građevinski radovi, poput nasipa, propusta i vijadukata, izvedeni su na dionici od cca 83 km. Međut

im, površina nije postavljena. Nakon rata gradnja nije nastavljena, osim kratke dionice kod Brna. Ostaci konstrukcije sada se mogu pronaći na dionici od Městečkog Trnávka prema jugu. Nakon rata planovi za izgradnju autocesta izrađivani su već 50-ih godina prošlog stoljeća. Prva gradnja, međutim, počela je tek 1967. godine, a autocesta je puštena u promet 1971. godine. Bio je to fragment autoceste broj 1 u blizini Praga. Cijela autocesta koja povezuje Prag i Brno, dva najveća češka grada, dovršen

a je 1980. godine. Od 1. siječnja 2016. u Češkoj radi samo mreža autocesta. Toga je dana pojam "brze ceste" prestao postojati u češkom zakonodavstvu. Umjesto toga pojavio se naziv "cesta za motorna vozila", a postojeće brze ceste svrstane su u jednu od ove dvije klase cesta. Velika većina dionica brzih cesta dobila je status autoceste, dok je preostali dio - s najnižim tehničkim parametrima - označen kao ceste za motorna vozila (I. reda dvokolnika). Smatram da je ovakvo objedinjavanje klasa cest

a bila jako dobra odluka, jer su razlike između autocesta i većine brzih cesta ionako bile male. Trenutno je duljina autocesta u Češkoj 1.328 km, au izgradnji je još 108 km. Ciljana mreža autocesta u Češkoj Republici trebala bi biti duga otprilike 2.120 km. Česi su izgradili 65% planirane cestovne mreže, za usporedbu, kod nas smo završili 60% plana (naravno, za Poljsku računamo autoceste i brze ceste). U Češkoj postoji oko 17 km autocesta na svakih 1000 km2 površine zemlje, u usporedbi s manje o

d 16 km u Poljskoj. No, trenutni tempo izgradnje znatno je manji kod susjeda nego kod nas. U Češkoj je u zadnjih 5 godina pušteno u rad ukupno 128 km novih dionica. U Poljskoj je istovremeno pušteno u rad 1.476 km, što je gotovo tri puta više u odnosu na veličinu zemlje. Planirana mreža autocesta u obje zemlje imat će sličnu gustoću - 26,9 km na 1000 km2 u Češkoj i 26,1 km u Poljskoj. Trenutačno u Češkoj postoji 17 autocesta. Najmanji broj je autocesta br. 0 - to je obilaznica Praga, koja je izg

rađena u 50%. Autoceste oko Praga (osim br. 2 i 9) zrače na sljedeći način: 1. Autocesta D1 vodi istočno do Brna i zatim do poljske granice. To je najduža autocesta u Češkoj. Duljina mu je 367 km. Nedostaje 9 km dionice kod Přerova, koja bi trebala biti dovršena 2025. godine. Do tada, umjesto skretanja na državne ceste, vozači mogu izabrati alternativni pravac autocestama D46 i D35. 2. Autocesta D2 je u potpunosti izgrađena. Duga je 61 km i vodi od Brna do granice sa Slovačkom. 3. Autocesta D3 u

konačnici će voditi od Praga preko České Budějovica do granice s Austrijom. Do sada je izgrađeno 69 km od ukupno planirane dužine od 168 km. U izgradnji je 28 km obilaznice České Budějovice. 4. Autocesta D4, duga 89 km, povezuje Prag s područjem Příbram. U budućnosti se planira produžiti arteriju - prateći sadašnje nacionalne ceste 4 i 20 do grada Písek. 5. Autocesta D5 - povezuje Prag s Pilsenom i Njemačkom. Potpuno je izgrađena i duga je 151 km. 6. Autocesta D6 - u budućnosti bi povezivala Pr

ag s Karlovym Varyma i granicu s Njemačkom. Do sada je izgrađeno 98 km, 21 km je u izgradnji, a planirana ukupna dužina D6 je 169 km. 7. Autocesta D7 - u budućnosti će povezivati ​​Pragu s Chomutówom. Do sada je izgrađeno 45 km, a ciljna duljina je 82 km. 8. Autocesta D8 je u potpunosti izgrađena. Duga je 96 km i proteže se od Praga preko Ujście nad Labem do granice s Njemačkom. 9. Autocesta D10 je u potpunosti izgrađena. Duga je 71 km i vodi od Praga do Turnova. U Turnovu se D10 spaja s D35, ko

ja vas može odvesti do Libereca. 10. Autocesta D11 trenutno povezuje Prag preko Hradec Královéa s Jaroměřom. U konačnici, iz ovog grada, D11 će se voditi sjeverno prema granici s Poljskom u Lubawki. Do sada je izgrađeno 113 km, a ciljna duljina je 154 km. Nije poznat datum početka izgradnje autoceste od Jaromera do Lubawke. Česi kao datum završetka ceste proglašavaju 2026. godinu, no taj je datum već nekoliko puta mijenjan. 11. Ostale autoceste u Češkoj su D35, D46, D48, D49, D52, D55 i D56. Mre

žu autocesta dopunjuju državne ceste. U Češkoj su to ceste I. kategorije s jednoznamenkastim i dvoznamenkastim brojevima. Trenutno ih ima 69. Najmanji broj je cesta broj 2, a najveća je cesta broj 71. Nedostaju samo ceste I. kategorije pod brojevima 1 i 5. Najduža državna cesta broj 11 vodi od Podebrada kod Praga do granica sa Slovačkom i duga je gotovo 321 km. Najkraća državna cesta u Češkoj duga je samo 700 m - to je cesta broj 70 na granici sa Slovačkom. Cestovna mreža I. kategorije dopunjena

je cestama II. Označeni su troznamenkastim brojevima. Općenito su kontinuirano numerirani od 101 nadalje. Ceste II. kategorije ekvivalentne su poljskim pokrajinskim cestama. U Češkoj je ograničenje brzine 50 km/h u naseljenim područjima, a 90 km/h izvan naselja. Najveća dopuštena brzina na češkim autocestama za osobne automobile, motocikle, autobuse i kamione ukupne mase do 3,5 t je 130 km/h, s tim da su dionice koje prolaze kroz gradove ograničene na 80 km/h. Najveća dopuštena brzina na autoce

stama za teretna vozila s DMC iznad 3,5 t uvijek je 80 km/h. Cestarine - Od 1. siječnja 1995. vožnja češkim autocestama - s izuzetkom malih dionica - plaća se za gotovo svako vozilo. Obveza se ne odnosi na prikolice i motocikle. Međutim, od 1. siječnja 2021. proširen je popis izuzetih vozila. Do 31. prosinca 2020. godine cestarina se morala plaćati kupnjom, pravilno ispunjenom i lijepljenjem na vjetrobransko staklo vinjete koja se prodaje u obliku dvodijelnog kupona. Međutim, od 1. siječnja 2021

. godine ova se obveza ostvaruje samo kupnjom elektroničke vinjete koja se plaća karticom ili virmanom. Vozač kojeg sustav detektira na dionici autoceste s naplatom cestarine bez vinjete podložan je novčanoj kazni do 20.000 CZK, što je otprilike 4.000 PLN. zlota (800 eura). Nabavna cijena e-vinjete ovisi o duljini njezine valjanosti (od 1. siječnja 2023.): 10-dnevna vinjeta (D) košta 310 CZK - to je 60 PLN ili 13 EUR, 30-dnevna vinjeta ( M) košta 440 CZK - tj. 85 PLN ili 18,3 EUR; godišnja vinje

ta (R) - 1500 čeških kruna - tj. 292 PLN ili 62 eura. Je li to puno ili malo? Gledajući koliko trošimo u Poljskoj, npr. za A2 ili A4, cijene čeških autocesta su niske. Ima i slobodnih dionica autocesta. Uglavnom su to obilaznice većih gradova (uključujući Brno, Ostravu, Olomouc, Mladu Boleslav, Pilsen, Ústí nad Labem i, u određenoj mjeri, gradsku obilaznicu Praga). Ali i dionica autoceste D6 od Karlovy Vary do Cheba i zapadni kolnik autoceste D8 od granice s Njemačkom prema Ústí nad Labem. https

://edalnice.cz/index.html#/validation Sada ću raspravljati o raznim činjenicama i zanimljivostima vezanim uz ceste u Češkoj. 1. Česi koriste vrlo uske trake tijekom popravaka autoceste. Preusmjeravanjem prometa na jedan kolnik, izvorni poprečni profil dva kolnika s dvije prometne trake pretvara se u isti poprečni profil na jednom kolniku. U pravilu su lijevi kolnički traci široki samo 2,2 m, a desni 2,5 m. Prilično je klaustrofobičan. Obično završava desnom (širom) trakom kojom se voze praktički

svi, a rijetko koji vozač odluči se za "milimetre" u lijevoj traci pretjecati kamione. Međutim, ovo rješenje ima i vrlo značajne prednosti u odnosu na označavanje tri šire trake u rasporedu 2+1. U češkom rješenju, čak i ako se vozači ne odluče pretjecati kamione na takvim dionicama, dva osobna automobila i dalje mogu voziti jedno uz drugo u dva traka. Osobni automobili čine veliku većinu svih vozila na bilo kojoj cesti. Dakle, ako svaki kamion "zauzima" 2 dostupne trake, ali svaki "osobni autom

obil" zauzima samo 1 od dvije dostupne trake, propusnost takve dionice je neusporedivo bolja nego da druge trake nema. Zbog toga su gužve ispred obnovljene dionice znatno manje nego da se svi vozači moraju poredati u jednu traku. 2. Na mnogim mjestima s obje strane češko-slovačke granice ceste imaju isti broj. To je naslijeđe zajedničke države, odnosno Čehoslovačke, od prije 1992. godine. Primjer je autocesta broj 2. Ostali primjeri su državne ceste br. 11, 49, 50, 57. Na nekoliko mjesta numerac

ija je promijenjena, kao što je cesta 499 na češkoj strani, klasa je unapređena u kategoriju I i preimenovana cesta 71. 3. Vozači koji se kreću autocestom D35 moraju kod Olomouca izaći na kružni tok na granici grada, tamo čekati u prometnoj gužvi i vratiti se na autocestu odmah nakon prolaska kružnog toka. Ovo bizarno stanje traje već 15 godina, otkako je 2007. pušten u rad glavni dio obilaznice Olomouc. Razlog je nedostajući dio autoceste D35, dug svega 3 km i 200 metara, gdje je svih ovih godi

na bilo problema s trasiranjem i ishođenjem dozvola. Na njegovo otvorenje vozači će čekati barem do 2026. godine, dakle okrugli, jubilarni 20. put doista je blizu. 4. 2025. godine, nekoliko desetljeća nakon početka izgradnje mreže autocesta, trebala bi biti završena izgradnja autoceste D1. Ova autocesta je planirana već prije Drugog svjetskog rata. Njegov tok je trebao biti sličan sadašnjem, ali ne cijelom dužinom. Primjer je Borovsky Most. 5. Na 178 km autoceste D1 nalazi se jedno od najvećih p

arkirališta za kamione u srednjoj Europi. Na njemu se istovremeno može parkirati više od 300 kamiona. Ovo mjesto se zove D-1 AUTOPARK 6. Češka je susjedna s 4 zemlje i budući da su sve u schengenskom području, kada izlazite ili ulazite u Češku, obično ne stojite nigdje na granici. Češka je povezana autocestama s Poljskom, Slovačkom i Njemačkom, ali nema autocestovnu vezu s Austrijom. Trenutačno je teško reći kada će takva veza uopće biti uspostavljena. 7. Češka, odnosno Čehoslovačka, nakon Prvog

svjetskog rata, naslijedila je lijevi promet kao nasljeđe od Austro-Ugarske. Slično je bilo i u našoj austrijskoj podjeli. U Poljskoj se prelazak na desni promet dogodio vrlo brzo, već 1922. godine. Čehoslovačka nije primijenila promjenu sve do izbijanja Drugog svjetskog rata. Tek je aneksija od strane Njemačke rezultirala uvođenjem desnog prometa od strane okupatora na području današnje Češke. 8. U Pragu se nalazi najduži tunel u Češkoj, a ujedno je i najduži urbani tunel u Europi. Zove se kom

pleks tunela Blanka i dugačak je 5,5 km. 9. Najviši most u Češkoj je Ždakov most. Nalazi se uz cestu I/19 od Tabóra do Pilzna. Gradnja mosta trajala je 10 godina, a otvoren je 1967. Prolazi preko akumulacije brane Orlik na rijeci Vltavi. Kolnik mosta je 50 m iznad površine vode i čak 100 m iznad dna. 10. Najduži most u Češkoj je Radotiński most duž obilaznice praške autoceste (Dalnica 0). Ovaj most preko rijeke Vltave dugačak je 2.045 metara, a otvoren je 2010. godine. Ispod mosta je viseća pasa

rela za pješake i bicikliste, odlično rješenje koje bi se i ovdje moglo koristiti. 11. Najviša državna cesta (I. reda) je cesta I/25. U blizini mjesta Boží Dar, neposredno uz granicu s Njemačkom, prolazi na nadmorskoj visini od 1081 m. S njemačke strane granice nalazi se gradić Oberwiesenthal, poznat ljubiteljima skijaških skokova. Visoko prolazi i cesta I/44 koja je dosta popularna među stanovnicima jugozapadne Poljske. Do nje se može doći iz okolice Nyse južno do Mohelnice i dalje autocestama

do Olomouca i Brna. Cesta I/44 prolazi kraj Czervenohorské Sedlo na nadmorskoj visini od 1013 metara . 12. Legenda čeških cesta, barem u Poljskoj, vrlo su mali znakovi smjera koji se još uvijek mogu pronaći u raznim dijelovima zemlje. 13. U Pragu su dugo vremena table sa smjerovima uključivale Szczecin i Wrocław u sjevernim četvrtima grada, ali posljednjih su mjeseci ploče uklonjene. 14. Češka policija voli mjeriti brzinu vozila na vrlo određenim mjestima. Nekoliko puta sam ih vidio s radarima k

ako stoje na nadvožnjacima autoceste. 15. Česi grade ceste ne samo u svojoj zemlji. Zanimljivo, financirali su izgradnju dijela poljske ceste. Riječ je o pokrajinskoj cesti br. 332 u Worku Turoszowski u Donjoj Šleziji. Povezuje češku i njemačku cestovnu mrežu i omogućuje vam da zaobiđete planine na granici tih zemalja. Budući da ova cesta za Poljsku praktički nema nikakav značaj, ali su naši susjedi bili zainteresirani za njenu izgradnju, pa su cestu financirale Češka i Njemačka na temelju spora

zuma između zemalja. Duljina mu je manja od 4 km. O ovoj cesti sam pričao u jednoj od epizoda cestovnih zanimljivosti u Poljskoj. 16. U Češkoj su, za razliku od Poljske, putokazi zeleni na autocestama, a plavi na ostalim cestama. S druge strane, znakovi s udaljenostima koji pokazuju koliko km do sljedećeg grada također su napravljeni na suprotan način nego u Poljskoj. Na vrhu je udaljenost do najudaljenijeg grada, a na dnu do najbližeg. Hvala vam na pažnji. Ako vam se sviđa ova vrsta filma, plan

iram snimiti filmove o cestama u drugim zemljama, npr. o Slovačkoj, Njemačkoj ili Litvi. U gornjem desnom kutu možete vidjeti video o postojećim i planiranim poljskim cestama koje vode do granice s Češkom. Također sam detaljnije nego danas raspravljao o dijelovima cesta u Češkoj koji vode do poljske granice - pa ako to još niste vidjeli, potičem vas da to sada pogledate kao nastavak današnje teme. U snimanju filma pomogli su mi sljedeći ljudi: Łukasz Mańka, Kuba, Łukasz Giemza, Krzysztof Kleiner

i Igor. Hvala i lijep pozdrav Radek